Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu smješten je:
+ na trećem katu zgrade Kirurgije (JIL) i voditelj odjela; sobe br. 351 – 360
+ na četvrtom katu zgrade Kirurgije Anestezija, Operacijski blok; soba br. 407
+ Anesteziološka ambulanta i Ambulanta za liječenje boli nalaze se u zgradi Odjela za ginekologiju (ulaz preko puta Odjela za psihijatriju).
Voditelj odjela:
Radmanović Škrbić Martina, dr. med. subspec. anesteziolog, intenzivist
Glavna sestra odjela:
Dragana Aleksić, bacc. med. techn.
KONTAKT
Telefon: 044 553 307 ili 044 553 320
E-mail:
intenzivna@obs.hr
Anesteziološka ambulanta
Radno vrijeme: ponedjeljak 8-16h, srijeda 8-18h.
Potrebno se naručiti za pregled putem centralnog naručivanja na broj 044/553-344.
Naručuju se svi osim bolesnika kod kojih je postavljena sumnja na malignu bolest ili već imaju dijagnozu maligne bolesti.
Uputnice se uzimaju do 14h, srijedom do 17h.
Ambulanta za liječenje boli
Radno vrijeme: ponedjeljak 14-18h, utorak, četvrtak, petak 8-16h, srijeda 8-18h.
Potrebno se naručiti na broj telefona: 044/553-133.
Jedinica intenzivnog liječenja (JIL): 044 553 307
Telefonske informacije i posjete: svaki dan od 15-16h (najuža obitelj).
LIJEČNICI SPECIJALISTI anesteziologije, reanimatologije, intenzivnog liječenja:
Bartulić Srđan, dr. med, uža specijalnost – intenzivna medicina
Ćehić Jasmina, dr. med., uža specijalnost – intenzivna medicina
Guštin Željko, dr. med., uža specijalnost – intenzivna medicina, spec. hitne medicine
Hatić Marijan, dr. med., uža specijalnost intenzivna medicina
Pilčić Gorazd, dr.med.
Radmanović Škrbić Martina, dr. med. subspec. anesteziolog, intenzivist
Stanić Nevena, dr. med., uža specijalnost intenzivna medicina
Strižak Milena, dr. med.
Tominić Toni, dr.med.
Vladić Smolčić Dina, dr.med.
SPECIJALIZANTI
Bukovec Sebastian, dr.med.
Tin Markeš, dr.med.
Sanela Al Dilawi, dr.med.
UKRATKO O ODJELU
Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu
predstavlja oslonac svim kirurškim strukama, te omogućuje izvođenje
složenih operativnih zahvata kako na Kirurgiji, tako i na Ginekologiji,
Ortopediji, Urologiji, ORL, Oftalmologiji, kao i zbrinjavanje hitnih
politraumatiziranih bolesnika (djece i odraslih), te neurotraume
(suradnja s Neurokirurgijom KB Dubrava). Također omogućuje bezbolno
vođenje poroda, te izvođenje neugodnih pretraga (kolonoskopija,
gastroskopija) u anesteziji, što je značajno ugodnije i bezbolnije za
bolesnika.
Tim za reanimaciju (liječnik spec.
anesteziolog i tehničar anestetičar) po pozivu odlazi na sve bolničke
odjele u slučaju hitnog stanja koje zahtjeva reanimacijski postupak, a
po potrebi najteže životno ugrožene bolesnike prati na neophodne
dijagnostičke pretrage, odnosno na liječenje u Ustanovu višeg ranga ako
definitivno zbrinjavanje i liječenje u našoj ustanovi nije moguće (npr.
disekcija torakalne aorte koja zahtjeva kardiokirurško liječenje).
Najteži životno ugroženi bolesnici liječe se u Jedinici intenzivnog liječenja (JIL),
sve dok njihovo stanje ne postane toliko stabilno da ih je moguće
premjestiti na drugi bolnički odjel. U JIL-u radi liječnik spec.
anesteziolog, subspecijalist intenzivne medicine koji provodi mjere
intenzivnog liječenja od životne važnosti za bolesnika. Anesteziolog
intenzivist je u stalnom kontaktu s liječnicima drugih struka koji su
bolesnika dotada liječili (kirurg, internist, neurolog, ginekolog,
ortoped), a ukoliko bude potrebno konzultirat će i liječnike drugih
specijalnosti (infektolog, nefrolog, neurokirurg). Uspjeh liječenja
ovisi i o radu medicinskih sestara koji o bolesniku brinu zajedno s
liječnikom i njeguju ga tijekom 24h neprekidno. Vitalne funkcije prate
se i održavaju i uz pomoć sofisticiranih uređaja kojima JIL raspolaže, a
liječnik anesteziolog je educiran za provođenje brojnih neinvazivnih i
invazivnih postupaka koji su bolesniku potrebni (postavljanje centralnih
venskih katetera i provođenje hemodijalize u hemodinamski nestabilnih
bolesnika, enteralna prehrana nakon resekcije želuca i crijeva,
mehanička ventilacija u respiratorno insuficijentnih bolesnika itd). Svi
postupci bolesniku se podrobno objasne i nakon toga on daje svoj potpis
kojim potvrđuje da je informiran o planiranom postupku i eventualnim
rizicima. Sve informacije dobit će i najbliža obitelj, odnosno osobe
koje bolesnik sam ovlasti da ih se smije obavijestiti o njegovom stanju.
Pri tom se važno pridržavati vremena informacija kako se ne bi remetio
rad u JIL-u (svaki dan od 15-16h).
U Ambulanti za liječenje boli
liječe se bolesnici s kroničnom boli, malignom ili nemalignom. U skladu
sa smjernicama Hrvatskog društva za liječenje boli koriste se
medikamentozne i nemedikamentozne metode liječenja (blokade, TENS,
laser).
Anesteziološka ambulanta je mjesto gdje liječnik opće
medicine upućuje bolesnika koji se priprema za elektivni operativni
zahvat, sa svim nalazima preoperativne obrade, te priloženom poviješću bolesti u
kojoj su navedene sve dijagnoze kroničnih bolesti od kojih se pacijent
liječi, te poimence lijekovi koje uzima i u kojoj dozi (pogotovo ako
uzima antikoagulanse), a vrlo je značajan i podatak o alergijama ili
prethodnim komplikacijama u anesteziji koje je bolesnik već možda imao.
Na osnovu svih nalaza i podataka o bolesniku, te kliničkog pregleda,
anesteziolog će donijeti odluku može li bolesnik na operativni zahvat
ili ne, te koja je vrsta anestezije za njega najpovoljnija kako bi sve
proteklo u najboljem redu i uz najmanji rizik. Bolesnik dobiva sve
potrebne upute, te potpisuje informirani pristanak za anesteziju.
PREOPERATIVNA OBRADA (POTREBNI NALAZI)
• djeca (CKS, urin)
• odrasli
(KKS, GUK, urea, kreatinin, Na, K, PV, INR, APTV, fibrinogen, urin, KG i
Rh, EKG, RTG pluća (kronični bolesnici s KOBP-om ili bolešću srca),
ukoliko liječe bolest štitnjače nalaz hormona T3, T4, TSH).
• Svi nalazi ne bi trebali biti stariji od mjesec dana, osim RTG pluća koji može biti učinjen unutar 6 mjeseci.
• kronični bolesnici
koji se i inače liječe kod kardiologa ili pulmologa, te koji često
imaju tegobe u vidu gušenja, dekompenzacije srca ili stenokardija,
odnosno bronhospazma trebaju imati i pregled interniste. Za sve ostale bolesnike pregled interniste nije potreban, odnosno to će procijeniti i zahtjevati anesteziolog.
ANESTEZIJA-upute za bolesnike
Anestezija je u današnje doba vrlo sigurna procedura koja pomoću lijekova primjenjenih intravenski, inhalacijom ili u blizini živčanih završetaka uklanja bol, što omogućuje bolesniku da izdrži operativni zahvat bez većih poteškoća i neugode. Pri tome anesteziolog cijelo vrijeme zahvata nadzire i kontrolira životne funkcije bolesnika, koristeći sofisticirane monitore i aparate. Ako se osim boli uklanja i svijest, govorimo o općoj anesteziji, pa je bolesnik tijekom zahvata potpuno nesvjestan i ne osjeća bol. Tijekom zahvata ponekad je potrebno primjeniti lijekove koji relaksiraju mišiće za disanje, pa se u dušnik postavlja tzv. endotrahealni tubus (cjevčica), a disanje je kontrolirano i preuzima ga anesteziološki aparat. S obzirom da to može biti rizično nakon nedavnog obroka ili pića, vrlo je važno poslušati upute koje će anesteziolog dati o neuzimanju hrane i pića prije planiranog operativnog zahvata. Također je potrebno izvaditi zubnu protezu, skinuti kontaktne leće i nakit prije dolaska u operacionu salu.
S obzirom da lijekovi koje bolesnik uzima mogu imati neželjeno međudjelovanje s anesteticima, uputno je do dolaska u bolnicu redovito trošiti kroničnu terapiju, a po dolasku slušati i ponašati se u skladu s uputama koje se dobiju od anesteziologa, te ništa ne uzimati na svoju ruku.
Po završetku operativnog zahvata, prestaje djelovanje lijekova primjenjenih tijekom anestezije, bolesnik počinje samostalno disati, uklanja se endotrahealni tubus i potpuno budan, iz operacione sale dolazi u sobu za buđenje (recovery room), gdje će još neko vrijeme biti nadziran, te će mu se uvesti i trajna analgezija kako bi rani postoperativni tijek bio bez komplikacija. Ukoliko to stanje bolesnika zahtjeva ili je operativni zahvat opsežniji, bit će potrebno perioperativni period provesti u JIL-u, što može potrajati nekoliko dana. Po stabilizaciji stanja, u dogovoru s operaterom bolesnik će se potom uputiti na odjel.
Ukoliko se anestetik injicira u blizini živčanih završetaka i na taj način uklanjamo bol samo u dijelu tijela koji se operira, govorimo o regionalnoj anesteziji. Pri tom je bolesnik budan i svjestan svoje okoline, ali ga ništa ne boli. Regionalna anestezija je manje rizična od opće i preporuča se kad god njeno izvođenje dolazi u obzir. Pri tom razlikujemo centralne (spinalna, epiduralna anestezija) i periferne blokove. U našoj bolnici se tehnike regionalne anestezije rado i često koriste, već dugi niz godina, a pogotovo je vrijedno spomenuti da smo npr. 2014. godine imali 87% carskih rezova u spinalnoj anesteziji što je na razini najboljih svjetskih klinika i nešto s čim se ne može pohvaliti puno Odjela za anesteziju u Hrvatskoj.
Epiduralna anestezija najčešće se koristi za obezboljavanje poroda, što činimo u dogovoru s ginekologom kad god je indicirano i kad je anesteziolog u mogućnosti.
EDUKACIJA, NOVE TEHNIKE, USPJESI NAŠIH LIJEČNIKA
Tijekom 2016. godine uvodimo periferne blokove, koje postavljamo pod kontrolom ultrazvuka. Također, od ove godine uvode se i druge moderne anesteziološke tehnike (TIVA/TCI, metabolic flow), koje do sada nisu bile dostupne, a za koje smo se dodatno educirali na Klinikama u Zagrebu i Rijeci. U JIL-u zajedno s abdominalnim kirurzima uvodimo ERAS protokol u liječenju bolesnika s karcinomom kolona i rektuma.
Liječnici anesteziolozi s našeg odjela redovito se educiraju i usavršavaju, te aktivno sudjeluju na kongresima i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Tijekom 2015.g. prezentirali smo svoje znanstvene radove na Europskom anesteziološkom kongresu u Berlinu (ESA, dr.sc. Gordana Živanović-Posilović, dr.med), te na Kongresu Europskog udruženja za bol u Beču (EFIC, Maša Kontić, dr.med.), zatim 2017.g. na Europskom anesteziološkom kongresu u Genevi (ESA, dr.sc.Gordana Živanović-Posilović, dr.med.), a sudjelovali smo i na godišnjim kongresima Europskog društva za regionalnu anesteziju (ESRA) 2018.g. u Dublinu, odnosno Europskog udruženja za enteralnu i parenteralnu prehranu (ESPEN) 2019.g. u Krakowu. Također smo se usavršavali na domaćim i međunarodnim tečajevima i radionicama, a imamo i znanstvene radove objavljene u najuglednijim svjetskim časopisima. Bolnički transplantacijski koordinator Željko Guštin, dr.med. dobio je priznanje Ministra zdravstva za uspješno uvođenje i provođenje transplantacijskog programa u našoj bolnici.
