Smješten je:
– na trećem katu zgrade Kirurgije (JIL) i voditelj odjela; sobe br. 351 – 360
– na četvrtom katu zgrade Kirurgije (Anestezija) Operacijski blok; soba br. 407
– Anesteziološka ambulanta i Ambulanta za liječenje boli – PRIZEMLJE ZGRADE NOVE INTERNE
Voditelj odjela:
Radmanović Škrbić Martina, dr. med. subspec. anesteziolog, intenzivist
Glavna sestra odjela:
Dragana Aleksić, bacc. med. techn.
KONTAKT
Telefon: 044/ 553 307 ili 044/ 553 320
E – mail: intenzivna@obs.hr
Jedinica intenzivnog liječenja (JIL): 044/ 553 307
Telefonske informacije i posjete: svaki dan od 15 do 16 sati (najuža obitelj).
LIJEČNICI SPECIJALISTI anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine:
Radmanović Škrbić Martina, dr. med., specijalist anesteziologije i reanimatologije; subspecijalist intenzivist
Hatić Marijan, dr. med.,specijalist anesteziologije i reanimatologije; subspecijalist intenzivist
Strižak Milena, dr. med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine
Ćehić Jasmina, dr. med., specijalist anesteziologije i reanimatologije; subspecijalist intenzivist
Tominić Toni, dr. med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine
Vladić Smolčić Dina, dr. med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine
Pilčić Gorazd, dr. med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine
Dervoz Jasna, dr. med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine
Sebastian Bukovec, dr. med. specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine
SPECIJALIZANTI
Markeš Tin, dr. med
Al Dilawi Sanela, dr. med.
Lončar Mia, dr. med
Franc Kornelija, dr. med.
Andrija Dukić, dr.med.
UKRATKO O ODJELU
Odjel za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu predstavlja oslonac svim kirurškim strukama, te omogućuje izvođenje složenih operativnih zahvata kako na Kirurgiji, tako i na Ginekologiji, Ortopediji, Urologiji, ORL, Oftalmologiji, kao i zbrinjavanje hitnih politraumatiziranih bolesnika (djece i odraslih), te neurotraume (suradnja s Neurokirurgijom KBC Zagreb). Također omogućuje bezbolno vođenje poroda, te izvođenje neugodnih pretraga (kolonoskopija, gastroskopija) u anesteziji, što je značajno ugodnije i bezbolnije za bolesnika.
Tim za reanimaciju (liječnik spec. anesteziolog i tehničar anestetičar) po pozivu odlazi na sve bolničke odjele u slučaju hitnog stanja koje zahtijeva reanimacijski postupak, a po potrebi najteže životno ugrožene bolesnike prati na neophopdne dijagnostičke pretrage, odnosno na liječenje u Ustanovu višeg ranga ako definitivno zbrinjavanje i liječenje u našoj ustanovi nije moguće (npr. disekcija torakalne aorte koja zahtijeva kardiokirurško liječenje).
Najteži životno ugroženi bolesnici liječe se u Jedinici intenzivnog liječenja (JIL) sve dok njihovo stanje ne postane toliko stabilno da ih je moguće premjestiti na drugi bolnički odjel. U JIL-u radi liječnik spec. anesteziolog, subspecijast intenzivne medicine koji provodi mjere intenzivnog liječenja od životne važnosti za bolesnika. Anesteziolog intenzivist je u stalnom kontaktu s liječnicima drugih struka koji su bolesnika do tada liječili (kirurg, internist, neurolog, ginekolog, ortoped), a ukoliko bude potrebno konzultirat će liječnike drugih specijalnosti (infektolog, nefrolog, neurokirurg). Uspijeh liječenja ovisi i o radu medicinskih sestara i tehničara koji o bolesniku brinu zajedno s liječnikom i njeguju ga tijekom 24 sata neprekidno. Vitalne funkcije prate se i održavaju i uz pomoć sofisticiranih uređaja kojima JIL raspolaže, a liječnik anesteziolog je educiran za provođenje brojnih neinvazivnih i invazivnih postupaka koji su bolesniku potrebni ( postavljanje centralnih venskih katetera, provođenje hemodijalize u hemodinamski nestabilnih bolesnika, enteralna prehrana nakon resekcije želuca i crijeva, mehanička ventilacija u respiratorno insuficijentnih bolesnika, itd). Svi postupci bolesniku se podrobno objasne i nakon toga on daje svoj potpis kojim potvrđuje da je informiran o planiranom postupku i eventualnim rizicima. Sve informacije dobit će i najbliža obitelj, odnosno osobe koje bolesnik sam ovlasti da ih se smije obavijestiti o njegovom stanju. Pri tome se važno pridržavati vremena informacija kako se nebi remetio rad u JIL-u (svaki dan od 15 do 16h).
U Ambulanti za liječenje boli liječe se bolesnici s kroničnom boli, malignom ili nemalignom u skladu sa smjernicama Hrvatskog društva za liječenje boli koriste se medikamentozne i nemedikamentozne metode liječenja ( blokade, TENS, laser).
Anesteziološka ambulanta je mjesto gdje liječnik opće medicine upućuje bolesnika koji se priprema za elektivni operativni zahvat, sa svim nalazima preoperativne obrade, te priloženom poviješću bolesti u kojoj su navedene sve dijagnoze kroničnih bolesti od kojih se pacijent liječi, te poimence lijekovi koje uzima i u kojoj dozi ( pogotovo ako uzima antikoagulanse), a vrlo je značajan i podatak o alergijama ili prethodnim komplikacijama u anesteziji koje je bolesnik možda već imao.
Na osnovu svih nalaza i podataka o bolesniku, te kliničkog pregleda, anesteziolog će donijeti odluku može li bolesnik na operativni zahvat ili ne, te koja je vrsta anestezije za njega najpovoljnija kako bi sve proteklo u najboljem redu i uz najmanji rizik. Bolesnik dobiva sve potrebne upute, te potpisuje informirani pristanak za anesteziju.
PREOPERATIVNA OBRADA (POTREBNI NALAZI)
- djeca (CKS, urin)
- odrasli ( KKS, GUK, urea, kreatinin, Na, K, PV, INR, APTV, fibrinogen, urin, KG, Rh faktor, EKG, RTG pluća (kronični bolesnici za KOBP-om ili bolesti srca), ukoliko liječe bolest štitnjače nalaz hormona T3, T4, TSH)
- svi nalazi nebi trebali biti stariji od mjesec dana, osim RTG pluća koji može biti učinjen unutar 6 mjeseci
- kronični bolesnici koji se inače liječe kod kardiologa ili pulmologa te često imaju tegobe u vidu gušenja, dekompenzacije srca ili stenokardija, odnosno bronhospazma trebaju imati i pregled interniste. Za sve ostale bolesnike pregled interniste nije potreban, odnosno to će procijeniti i zahtijevati anesteziolog.
ANESTEZIJA – UPUTE ZA BOLESNIKE
Anestezija je u današnje doba vrlo sigurna procedura koja pomoću lijekova primjenjenih intravenski, inhalacijom ili u blizini živčanih završetaka uklanja bol, što omogućuje bolesniku da izdrži operativni zahvat bez većih poteškoća i neugode. Pri tome anesteziolog cijelo vrijeme zahvata nadzire i kontrolira životne funkcije bolesnika, koristeći sofisticirane monitore i aparate. Ako se osim boli uklanja i svijest, govorimo o općoj anesteziji, pa je bolesnik tijekom zahvata potpuno nesvjestan i ne osjeća bol. Tijekom zahvata ponekad je potrebno primijeniti lijekove koji relaksiraju mišiće za disanje, pa se u dušnik postavlja tzv. Endotrahealni tubus(cjevčica ), a disanje je kontrolirano i preuzima ga anesteziološki aparat. S obzirom da to može biti rizično nakon nedavnog obroka ili pića, vrlo je važno poslušati upute koje će anesteziolog dati o neuzimanju hrane i pića prije planiranog operativnog zahvata. Također je potrebno izvaditi zubnu protezu, skinuti kontaktne leće i nakit prije dolaska u operacijsku salu.
S obzirom da lijekovi koje bolesnik uzima mogu imati neželjeno međudjelovanje s anesteticima, uputno je do dolaska u bolnicu redovito trošiti kroničnu terapiju, a po dolasku slušati i ponašati se u skladu s uputama koje dobiju od anesteziologa, te ništa ne uzimati na svoju ruku.
Po završetku operativnog zahvata, prestaje djelovanje lijekova primijenjenih tijekom anestezije, bolesnik počinje samostalno disati, uklanja se endotrahealni tubus i potpuno budan, iz operacijske sale dolazi u sobu za buđenje (recovery room), gdje će još neko vrijeme biti nadziran,te će mu se uvesti i trajna analgezija kako bi rani postoperativni tijek bio bez komplikacija. Ukoliko to stanje bolesnika zahtijeva ili je operativni zahvat opsežniji, biti će potrebno perioperativni period provesti u JIL-u, što može potrajati i nekoliko dana. Po stabilizaciji stanja, u dogovoru s operaterom bolesnik će se potom uputiti na odjel.
Ukoliko se anastetik injicira u blizini živčanih završetaka i na taj način uklanjamo bol samo u dijelu tijela koji se operira, govorimo o regionalnoj anesteziji. Pri tome je bolesnik budan i svjestan svoje okoline, ali ga ništa ne boli. Regionalna anestezija je manje rizična od opće i preporuča se kadgod njeno izvođenje dolazi u obzir. Pri tom razlikujemo centralne (spinalna, epiduralna anestezija) i periferne blokove. U našoj bolnici se tehnike regionalne anestezije rado i često koriste, već dugi niz godina, apogotovo je vrijedno spomenuti da smo npr. 2014. godine imali 87% carskih rezova u spinalnoj anesteziji što je na razini najboljih svjetskih klinika i nešto s čim se ne može pohvaliti puno Odjela za anesteziju u Hrvatskoj.
Epiduralna anestezija najčešće se koristi za obezboljavanje poroda, što činimo u dogovoru s ginekologom kad god je indicirano i kad je anesteziolog u mogućnosti.
EDUKACIJA, NOVE TEHNIKE, USPJESI NAŠIH LIJEČNIKA
Unazad nekoliko godina izvodimo periferne blokove pod kontrolom ultrazvuka za anesteziju ili postoperativnu analgeziju. Provodimo i druge moderne anesteziološke tehnike (TIVA/TCI, metabolic flow), za koje smo se dodatno educirali na klinikama u Zagrebu i Rijeci. U JIL-u zajedno s abdominalnim kirurzima uvodimo ERAS protokol u liječenju bolesnika s karcinomom kolona i rektuma.
